Rad od kuće je postao svakodnevica mnogih u Srbiji. Mnogi rade kao zaposleni u domaćim firmama, a sve veći broj ljudi sarađuje i sa stranim kompanijama kao frilenseri.
Iako fleksibilnost rada od kuće donosi prednosti, često se zanemaruju zakonske i poreske obaveze koje prate takav oblik angažmana.
Pravni okvir rada od kuće

Zakon o radu jasno prepoznaje rad na daljinu i rad od kuće. Ako si u radnom odnosu, poslodavac mora u ugovoru o radu da precizira da posao obavljaš van prostorija firme. Taj ugovor sadrži:
Inspekcija rada ima pravo da proveri uslove rada, iako se radi iz privatnog prostora. U praksi, inspekcija se fokusira na to da ugovor i prijava u Centralnom registru osiguranika budu ispravni, a ne na fizički prostor rada.
Za preduzetnike i paušalce, pravni osnov rada od kuće zavisi od toga da li firma ima registrovano sedište na istoj adresi gde se obavlja delatnost. Ako radiš iz stana, potrebno je da vlasnik prostora da saglasnost za korišćenje adrese u poslovne svrhe.
Finansijske obaveze i doprinosi
Rad od kuće ne znači oslobađanje od poreza. Svi koji ostvaruju prihod, bilo kao zaposleni ili samostalni preduzetnici, moraju da plaćaju doprinose za:
- penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO)
- zdravstveno osiguranje
- osiguranje za slučaj nezaposlenosti
Zaposleni u firmama nemaju dodatne obaveze, jer doprinosi idu preko poslodavca. Preduzetnici i frilenseri imaju sopstvenu obavezu da prijave i plate doprinose u skladu sa prihodima.
Paušalci plaćaju fiksne iznose, dok oni koji vode knjige plaćaju porez i doprinose prema ostvarenoj zaradi.
Rad od kuće za strane klijente
Frilenseri koji rade za strane kompanije moraju da prijave prihode Poreskoj upravi. Srbija ima potpisane ugovore o izbegavanju dvostrukog oporezivanja sa većinom zemalja, što znači da se isti prihod ne oporezuje dva puta.
U praksi, frilenser može da posluje kao fizičko lice ili kao registrovani preduzetnik.
- Ako prima uplate na lični račun, mora da podnese prijavu poreza (obrazac PP OPO) i uplati obaveze samostalno.
- Ako ima registrovanu firmu, prihod se knjiži kao poslovni i obračun se vodi kroz knjigovodstvo.
Pravilno vođenje evidencije i dokumentacije je presudno, jer svaka uplata iz inostranstva može biti predmet poreske provere.
U takvim situacijama najbezbedniji način poslovanja jeste saradnja sa stručnim servisom kao što je knjigovodstvena agencija Pitaj Knjigovođu, koja može preuzeti celokupno vođenje evidencije i savetovati o najpovoljnijem poreskom režimu.
Domaći radnici i ugovor o radu
Ako radiš za domaću firmu, poslodavac mora u ugovoru da navede da posao obavljaš van sedišta firme. Tada ima obavezu da ti obezbedi tehničke uslove (računar, softver, pristup internetu) i eventualnu nadoknadu troškova struje ili interneta.
Mnogi poslodavci se odlučuju za ugovor o delu ili autorski ugovor, ali treba znati da oni ne garantuju ista prava kao ugovor o radu. Nema prava na plaćeno bolovanje, godišnji odmor i punu zaštitu radnog statusa.
Kratak primer iz prakse

Ana iz Novog Sada radi kao grafički dizajner. Često razmatra nove ideje za biznis od kuće, poput online kurseva dizajna i prodaje digitalnih šablona, kako bi dodatno proširila svoje poslovanje.
Ima registrovanu delatnost i posluje kao paušalac. Njeni klijenti su iz Srbije i inostranstva. Svaki prihod koji primi na poslovni račun ulazi u osnovicu za paušalno oporezivanje.
U slučaju da Ana pređe granicu prihoda dozvoljenu za paušalce, mora preći na vođenje poslovnih knjiga. Time dobija obavezu vođenja dvojnog knjigovodstva i plaćanja doprinosa prema stvarnom prihodu.
Česta pitanja
Da zaključimo…
View this post on Instagram
Rad od kuće nudi slobodu, ali zahteva poznavanje pravila. Svaki oblik rada, bilo za domaću firmu ili za strane klijente, podrazumeva pravne i finansijske obaveze koje ne smeš da zanemariš.
Jasna evidencija, pravilni ugovori i redovno prijavljivanje prihoda čuvaju te od kazni i neprijatnosti.

